Klimatske promjene mogle bi smanjiti BDP za čak 10%!

Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto. Najveći utjecaj očekuje se na sektore poljoprivrede i energetike. Prema modelu Sveučilišta Stanford vjerojatnost da će klimatske promjene smanjiti hrvatski BDP za više od 10 posto iznosi 48%. Direktor održivih ulaganja banke Nordea Sasja Beslik na konferenciji "Klimatske promjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti?", u organizaciji Podravke i HGK predstavio je izvješće o klimatskih rizicima za RH.

S čime se suočavamo?

Postoje tri ključne karakteristike klimatskih promjena u Hrvatskoj: porast prosječne temperature, smanjenje oborina, iako ne u tolikoj mjeri koliko je povećanje prosječne temperature i povećanje frekvencije i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša i oluja.. U pogledu poljoprivrede i marikulture, klimatske promjene prijete prinosima ključnih žitarica kao što je kukuruz. Na temelju primjera suše iz 2007., izvještaj ističe i posljedice koje to može imati na cijene prehrambenih proizvoda, poput mlijeka, kruha, jaja i mesa. Po pitanju vinarstva, preporuča se prijelaz na sorte otpornije na topliju klimu.

U marikulturi se javlja migracija postojećih vrsta u hladnije vode, dok se istovremeno povećava broj vrsta koje nisu karakteristične za Jadransko more i koje istiskuju domaće.Turističkim lokalitetima na obali, posebice starim gradskim jezgrama koje su dio baštine UNESCO-a, prijeti podizanje razina mora. Kao jedna od opasnosti navodi se i povećanje temperature, kao i šumski požari.

Suše prijete hidroelektranama

Zbog ovisnosti o hidroelektranama, koje proizvode 48% električne energije, suše su također problem i za sektor energetike. Potencijalan trošak je i onaj popravka energetske infrastrukture nakon oštećenja kod ekstremnih vremenskih uvjeta. Klimatske promjene imat će utjecaj i na zdravlje, ne samo u kontekstu utjecaja visokih temperatura, već i kroz povećanje broja bolesti koje prenose komarci i ptice. Izvješće donosi i preporuke za pripremu i prilagodbu klimatskim promjenama, ističući uključivanje svih tijela i institucija i izradu analiza koje neće samo procjenjivati posljedice katastrofa poput požara i suša, već i predviđati potencijalne utjecaje na gospodarstvo i društvo.

Što će napraviti Podravka?

Voditelj Održivog razvoja Podravke Matija Hlebar predstavio je utjecaj klimatskih promjena na poslovanje Podravke. „Koprivnica i okolica su od 2000. zabilježile povećanje broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama za 77 posto. U razdoblju od 19 godina smanjen je višegodišnji prosjek oborina za -52 mm godišnje.,“ rekao je Hlebar, koji je predstavio i mjere koje Podravka može poduzeti za ublažavanje posljedica, poput izgradnje akumulacija za navodnjavanje, primjene antierozivnih mjera i osiguranja poljoprivredne proizvodnje.

Dvije strategije - mrtvo slovo na papiru

Na nacionalnoj razini RH je pripremila dvije značajne strategije: Strategija niskougljičnog razvoja RH ( napravljena 2017.) do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama (iz 2017.), koja je u ovom trenutku u procesu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Potonja predviđa ulaganja u visini od gotovo 27 milijardi kuna za razdoblje do 2040. godine, od čega više od polovice otpada na provedbu mjere u sektorima poljoprivrede i šumarstva, gotovo 17,8 milijardi kuna, te u manjoj mjeri energetike i turizma. Obje strategije izrazito su nepopularne kod politike, koja ih oklijeva donijeti već godinama, jer će imati loš utjecaj na niz energetskih projekata, jer jasno upućuju da je jedino optimalno rješenje niskougljični razvoj.